Šest signala da se SAD i Iran opasno približavaju ratu

Sukob bi, prema izvorima koji su ovaj tjedan govorili za Axios, vjerojatno trajao nekoliko tjedana i više bi nalikovao otvorenom ratu nego ciljanim napadima iz prošlog ljeta.

Ovo „curenje” informacija, u kombinaciji s ubrzanim gomilanjem američkih vojnih snaga u regiji, iranskim odbijanjem da popusti u vezi s „crvenim linijama” predsjednika Donalda Trumpa tijekom razgovora u utorak, satelitskim snimkama koje pokazuju da Iran utvrđuje ključne objekte, rastućim unutarnjim pritiscima u Iranu te dramatičnim potezom Teherana u Hormuškom tjesnacu, sugerira da se rat približava, piše Newsweek.

Trump šalje demonstraciju sile na Bliski istok

Veličina i brzina američkog vojnog jačanja posebno se ističu. Trump je naredio da se nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford, najveći na svijetu, uputi na Bliski istok, gdje će se pridružiti nosaču USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača s navođenim projektilima koji su već ondje.

SAD je također rasporedio dodatne zrakoplove i pomorske snage u regiju, a američke su snage nedavno srušile iranski dron koji se približio nosaču Lincoln. To nadilazi rutinsko odvraćanje. Time se uspostavlja raspored brodova, zrakoplova i logističke potpore potrebne za dugotrajne zračne i pomorske udare - upravo ono što bi bilo nužno za dulju kampanju protiv iranskih nuklearnih i raketnih postrojenja.

Planira se "masovna, višetedna kampanja"

Anonimni brifinzi za Axios govore o planovima za „masovnu, višetednu kampanju”, a ne samo o preciznim udarima poput onih koje je Trump prošlog ljeta pokrenuo protiv iranskih nuklearnih objekata.

Takva retorika priprema američku javnost na dugotrajan sukob i šalje Iranu poruku da je Washington ozbiljan. Istodobno, ona može povećati rizik od eskalacije.

Pregovori zapeli na "crvenim linijama"

Dvije su strane i dalje daleko od dogovora. Neizravni pregovori u Ženevi, uz posredovanje Omana, pokazali su ograničen napredak. Potpredsjednik JD Vance rekao je da su razgovori ovaj tjedan "u nekim aspektima" prošli dobro, ali je jasno dao do znanja da je Trump postavio "crvene linije koje Iranci još nisu spremni priznati i razmotriti."

Najveće točke prijepora su obogaćivanje urana i iranski raketni program. Teheran inzistira na pravu da obogaćuje uran na vlastitom teritoriju te se opire zahtjevima da odustane od zaliha obogaćenih do 60 posto čistoće, što je tik ispod razine potrebne za izradu nuklearnog oružja.

Iran utvrđuje ključne objekte

Nedavne satelitske snimke, koje je u srijedu objavio Reuters, pokazuju da Iran potajno obnavlja i dodatno utvrđuje ključne objekte, što sugerira da se Teheran priprema za sukob dok diplomacija još traje.

Analitičari koji su proučavali snimke tvrtke Planet Labs i drugih komercijalnih satelita uočili su nove krovne konstrukcije i objekte za prikrivanje nad oštećenim zgradama na glavnim nuklearnim lokacijama, poput Natanca i Isfahana. Time se potencijalno nastoji prikriti aktivnosti od međunarodnih promatrača i procijeniti jesu li vrijedna oprema ili obogaćeni uran preživjeli prošlogodišnje napade. Neki ulazi u tunele djeluju dodatno ojačani, a raketne baze pogođene u sukobu su obnovljene.

Nemiri u Iranu uzdrmali vodstvo

Iransko vodstvo suočava se i s rastućim pritiscima u zemlji. Godine sankcija, produbljene gospodarske teškoće, nestabilnost valute i ponavljani valovi javnih prosvjeda opteretili su politički sustav i narušili povjerenje građana. Inflacija je i dalje visoka, kupovna moć je pala, a frustracije su izbile na ulice, što je vlast potaknulo na brutalne obračune s prosvjednicima.

Taj unutarnji pritisak oblikuje i vanjsku politiku Teherana. Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei uputio je oštra upozorenja, tvrdeći da se i najjačoj vojsci na svijetu može zadati razoran udarac te poručio da Iran ima sposobnost napasti američke pomorske snage ako bude napadnut. Istodobno, ministar vanjskih poslova Abbas Arakči zauzeo je umjereniji ton, rekavši da se u aktualnim pregovorima otvorio „novi prozor” za diplomaciju. Taj kontrast odražava vodstvo koje balansira na tankoj liniji: projicira snagu kako bi odvratilo protivnike i umirilo tvrdu struju kod kuće, dok istodobno ostavlja otvorenu mogućnost pregovora koji bi mogli ublažiti gospodarski pritisak.

Hormuški tjesnac zatvoren prvi put od 1980-ih

Iran je u utorak zatvorio Hormuški tjesnac zbog vojnih vježbi s bojevim gađanjem, u dramatičnom potezu koji predstavlja prvo službeno zatvaranje tog ključnog plovnog puta od 1980-ih. Oko 20 posto svjetske nafte prolazi kroz taj tjesnac. Iranske su snage ispaljivale projektile s bojevim punjenjem i nekoliko sati ograničavale promet, pozivajući se na sigurnosne razloge. Iako kratkotrajna, ta je mjera bila jasna poruka: svaki sukob imao bi globalne gospodarske posljedice. Ako bi Iran bio napadnut, mogao bi uzvratiti na načine koji bi poremetili energetska tržišta.

Vježbe su se održale dok su se američki i iranski dužnosnici sastajali u Ženevi. Cijene nafte nakratko su porasle zbog straha od eskalacije, a zatim su pale na nadi da bi se pregovori mogli nastaviti. Zaljevske arapske države upozorile su da bi svaki napad mogao potaknuti širi regionalni rat, osobito nakon prošlogodišnjeg 12-dnevnog sukoba između Izraela i Irana.

Trenutak visokog rizika

Ovih šest čimbenika upućuje na razdoblje visokog rizika. Američke snage zauzimaju položaje, dok je diplomacija zapela na ključnim pitanjima.

I tržišta predviđanja signaliziraju povećana očekivanja vojne akcije ove godine. Na platformi Polymarket vjerojatnost američkog ili izraelskog napada do 30. lipnja trenutačno iznosi oko 71 posto. Na tržištu predviđanja Kalshi izgledi za postizanje dogovora nisu optimistični: vjerojatnost sklapanja američko-iranskog nuklearnog sporazuma prije kolovoza iznosi tek 30 posto - i pada.

Rat nije siguran. Pregovori su i dalje u tijeku, a obje strane tvrde da preferiraju sporazum. No upozoravajući znakovi otvorenog sukoba snažniji su nego što su bili posljednjih godina.